dȕd

Izvor: Wiktionary

dȕd

dȕd (srpskohrvatski, ćir., ду̏д)[uredi]

Imenica[uredi]

dȕd m (ćirilica ду̏д)

Kategorije:

bot.


Oblici:

  1. dud [1]


Značenja:

  1. Morus alba. [1]
  2. Morus rubra. [1]
  3. Morus nigra. [2] Erdevik Platičevo Čortanovci Velika Remeta Stapar[1]
  4. Jagoda, Fragaria. Novi Kneževac[1]


Primeri:

  1. Tȗ nus tȃj nȁš sàlāš, bȁš drȕm, sa dvȃ rȇda dùdōva. [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] Deronje Bačinci Susek Laćarak Sviloš Vrdnik Stari Slankamen Subotica Martonoš Kula Turija Ravno Selo Parage Žabalj Čurug Gospođinci Đurđevo Kać Bačka Palanka Novi Sad Begeč Kovilj Novi Kneževac Kikinda Novo Miloševo Bašaid Itebej Elemir Jaša Tomić Zrenjanin Šurjan Boka Neuzina Orlovat Farkaždin Lovra Deska Senpeter [1]
  2. A kad smo ga [konja] dòterali kȕći, nȇmamo ni kȍla ni áma, nit ȉmamo štȁlu, vézali ga za dȕd u àvliju. Beška [1]# Ȉdi kȕći, žúri se, pa uzbèri s òtōg dȕda lȋst. Tomaševac [1]# Ȉmaš prèt kuću bȇli dȕd. [2] Tomaševac Erdevik Vrdnik Bukovac Čortanovci Velika Remeta [1]# Ȉmamo mȉ dȕd u bȃšti. Ȉma bȇli dȕd, a ȉma múrga. Múrga bȕde ljȕbičast. A ȉma nȅki sȉtan, tȏ su dìvlji. Tȋ dìvlji, tȍ bȕde — i pò šumi, i po baírima, po ȁtāru, dì god ȍćeš, tȍg dìvljog dȕda. [2] Bukovac [1]


Sinonimi:

  1. duda, jagoda [1]


Izrazi:

  1. Neće ˜ od jednog udarca pasti ("jedan neuspeh ne može slomiti stabilnnu osobu"). [1]

Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Dejan Miloradov, Dendronimi Fruške gore (rukopis).
  3. Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 149, 290.
  4. Marija Špis, Fonološki opis govora Paraga. — SDZb, knj. HHHVII, 1991, 553—620, str. 599.
  5. Gordana Galetin, Iz leksičke problematike severne Šajkaške. — PPJ, 16, 1980, 59—92, str. 66.
  6. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 98, 135.
  7. Svetlana Malin-Đuragić, Ribarska terminologija Koviljskog rita (rukopis magistarskog rada).
  8. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 51, 79, 81, 129.
  9. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 14, 18, 242, 309, 340.
  10. Mila Bosić, Đurđevdanski običaji i verovanja Srba u Vojvodini. — Rad, 35, 1993, 161—176, str. 172.

Napomene[uredi]