kȍš

Izvor: Wiktionary

kȍš

kȍš (srpskohrvatski, ćir., ко̏ш)[uredi]

Imenica[uredi]

kȍš m (ćirilica ко̏ш)

Kategorije:

kol.ob.


Oblici:

  1. kòša, koš [1]


Značenja:

  1. Deo sejačice u koji se sipa seme. [1]
  2. Deo mlina gde se sipa žito. [1]
  3. Deo vršalice u kojem se zrno čisti. [1]
  4. Gomilica kukuruza u dečjoj igri košanja. [1]
  5. Gornji deo prednje strane trupa. Taraš[1]
  6. Čvrsti omotač na grudnom košu pčele. [2] Jamena Pećinci Bođani Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Idvor Debeljača[1]


Primeri:

  1. Donèsi u kȍš kukùruza sas gromile. [3] Čenej Susek Sviloš Lovra [1]
  2. Kȍš se zvȁo. Tàko, tȍlko visòko, ȍnda je tȗ svȅ skȕpljeno pa tȗ zàvēzano. [4] Vrdnik Radojevo Uljma Vračev Gaj [1]
  3. Ìma li su čȁrdāk, tȏ pȃmtim, i kȍš. Kȍš je, tȏ je od zèmlje plète no i on da lȇplje no, a ȉsto je krȍv nàpra vljen kao i kȕća i ȍn da tȗ su sȉpa li žȉto. Vrdnik [1]
  4. Kòševi su zà žito. [4] [5] [6] [7] [8] [9] Žabalj Subotica Begeč Sremska Mitrovica Sanad Itebej Bašaid Vršac [1]
  5. Óde kȃžu ȁmbār za kukùruz, a zà žito kȍš. Kȍš je sàzīdano pa òkrečeno. Martonoš [1]
  6. U kȍš se sipa seme, a lȕla propušta zrno u zemlju. [5] Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Kać Kovilj Mošorin Titel Novo Miloševo Taraš [1]
  7. Iznad kamenja nalaze se drveni koševi u koje su sipane žitarice. U koševima je poseban drveni mehanizam preko kojeg je regulisana količina izlaženja zrna iz koša. [9] Kikinda Novo Miloševo Crvena Crkva [1]
  8. Rešèto odva ja ce lo od lo mlje nog zr na, kopèraj dorađuje neprečišćeno zrno, a za čišćenje zrna služi kȍš. [5] Nadalj Čurug Gospođinci Žabalj Kać Kovilj Mošorin Titel [1]
  9. Čak smo pravili posebne koševe od pruća, da riba može da živi. Bosut [1]
  10. To se zvalo kod nas koš. Mi smo zvali tartovi, tartovi ili koš od letava, a može i od mreže. [10] Novi Sad Sremska Mitrovica Bačka Palanka [1]
  11. Kȏša se obično zimi i to ovako: svaki od igrača uzme preda se dve gomilice kukuruza. Leva gomilica zove se kȍš a desna punica. [11] [1]
  12. Oni njiovi koševi i tako nešto. To je lovokradičko. [10] [3] Sremska Mitrovica Čenej [1]


Sinonimi:

  1. košar [1]
  2. ambar [1]
  3. čardak [9] [1]
  4. šuber [12] Gibarac Kukujevci Platičevo Boljevci Starčevo Mokrin Iđoš Elemir [1]
  5. tartov [1]
  6. sanduk [12] Kula Turija Padej Kikinda Iđoš [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. Ljiljana Nedeljkov, Pčelarska terminologija Vojvodine (rukopis doktorske disertacije).
  3. 3,0 3,1 Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  4. 4,0 4,1 Gordana Vuković, Terminologija kuće i pokućstva u Vojvodini. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1988, 508 str.
  5. 5,0 5,1 5,2 Gordana Dragin, Iz ratarske i povrtarske terminologije Šajkaške. — SDZb, HHHVII, 1991, 623—708.
  6. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 165, 166.
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 12, 16.
  8. Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 34.
  9. 9,0 9,1 9,2 Žito. 1988, 208 str, str. 52. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Žito" je zadan više puta s različitim sadržajem
  10. 10,0 10,1 Velimir Mihajlović—Gordana Vuković, Srpskohrvatska leksika ribarstva. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1977, 457 str.
  11. Damjan Preradović, Nekoliko srpskih reči kojih nema u Vukovu rečniku. — LMS, 184, 1895, 83—111, str. 93.
  12. 12,0 12,1 Gordana Vuković—Žarko Bošnjaković—Ljiljana Nedeljkov, Vojvođanska kolarska terminologija. Novi Sad (Filozofski fakultet), 1984, 258 str.

Napomene[uredi]