mlogi

Izvor: Wiktionary

mlogi

mlogi (srpskohrvatski, ćir., млоги)[uredi]

Prilog[uredi]

mlogi (ćirilica млоги)

Oblici:

  1. -a, -o [1]
  2. mlògi, mlȍgi [1]


Značenja:

  1. Koji se javlja u velikom broju, mnogobrojan. [1]
  2. Veliki broj, mnoštvo osoba. [1]
  3. Veliki broj, količina, obim nečega. [2] Krašovo[1]
  4. Veoma, vrlo. [1]
  5. Znatno, osetno, dosta. [1]
  6. Više puta, često. [1]
  7. Preko mere, previše, suviše. [1]
  8. Dosta vremena, dugo. [1]


Primeri:

  1. Dànas mlȍgu sèljānku vȉdiš nȍkte namakarnírala, nàmazala. Laćarak [1]
  2. Ìšo je tȁmo mlȍgim Đálīncima da svedòči za pènziju. [3] [4] [5] Đala Gospođinci Đurđevo Mokrin Kikinda Itebej Elemir Čip Čenej [1]
  3. Mlògi su ljȗdi zà plugom. Laćarak [1]
  4. Oni vȋču, mlȍgi ne razùmu. Bečej [1]
  5. Tȕ mlȍgi grȇšu. Pavliš [1]
  6. A úbod njȇn — mlȍgi nísu znȁli i uvȁte pčȅlu i čȗva da ga s ustȉma ne ujȅde. Izbište [1]
  7. Nȅko je tȗ i znȁo i dòlazio kod njèga, a mlȍgi i nísu znȁli. [6] Kumane [1]
  8. Mlȍgi mu tȍ kázali, nȅ sàmo jȃ. Tomaševac [1]
  9. Pòjede mlȍgo. Begeč [1]
  10. I ȍndak kad dȏđu u dvȍrište, ȍndak rèduše, tȍ kòje kȕvaju za svȁtove, òne mȅtu kòrito na vráta i u kòrito sȉpaju vòde, nȅ mlȍgo. Beška [1]
  11. Dȉ se kȁko skȕpilo svatóva, di je mlȍgo, tȗ ȉma mlȍgo i kravája. [3] [7] [6] [8] [4] [9] [10] [11] [5] Itebej Subotica Martonoš Sombor Mol Sivac Bačko Petrovo Selo Bečej Turija Čurug Zmajevo Silbaš Gospođinci Đurđevo Novi Sad Đala Srpski Krstur Banatsko Aranđelovo Novi Kneževac Sanad Mokrin Kikinda Padej Novo Miloševo Srpska Crnja Bašaid Novi Bečej Kumane Međa Melenci Žitište Elemir Jaša Tomić Zrenjanin Šurjan Aradac Boka Neuzina Farkaždin Ilandža Vršac Čenta Izbište Sefkerin Jasenovo Kruščica Crvena Crkva Vračev Gaj Banatska Palanka Bavanište Gaj Pomaz Kalaz Čip Batanja Deska Senpeter Čenej [1]
  12. Tȃj pòso kȏšta mnȍgo pȃra. [6] Bašaid [1]
  13. Zdrȁvo mnȍgo vojníka i kónja. [1]
  14. Tȏ je tàko bílo dìrljivo, jer je mnȍgo su ònog svèckog rȁta pòginuli. Aradac [1]
  15. Ne znoji se Sremac samo od vrućine, već i zato što je besan i što se mlogo jedi. [12] [1]
  16. Nè znam jȃ, al mlȍgo se òna mèni tȗ nadúvala a za nȉšta; šta jȃ mògu što njȏj olàjāvu snàvu kad ìmu i zȁšto. Jaša Tomić [1]
  17. Mlȍgo se izménulo. Šimanovci [1]
  18. Mlȍgo sam se rȁdovala. Pavliš Bočar Šurjan Boka Neuzina [1]
  19. Ona se bránila mlȍgo. Vršac [1]
  20. Starȉji pčelȁr od méne, mlȍgo. Izbište [1]
  21. A kàdgod je bílo mlȍgo lȅpše. Šimanovci [1]
  22. Mlȍgo fìnii je bȉo národ nȅgo sȁda. Pavliš [1]
  23. Danȁs se mlȍgo lȁkše žívi. Vršac [1]
  24. Mlȍgo je bívalo u stȃro dȏba tàko. Šimanovci [1]
  25. Pa ìšo u dŕva, ìšo ȕ trsku, a mlȍgo púti je ìšo i tàko dìgod šta, šta se rȃdi, da kȍsi, da tȗ tȑsku za nȏvce. Aradac [1]
  26. Mlȍgo rȃdi. Vršac [1]
  27. Zdrȁvo mlȍgo kȏšta za jèdnu mȁternu óvcu za kòju bi mògli da múzu. Lovra [1]
  28. Òštetī se nȅšto, sàmo ne mlȍgo. [6] Zrenjanin [1]
  29. Mlugu tu govore šalne stvari. [2] [2] Krašovo [1]
  30. Tȃj dȅda je mnȍgo rádio, níje ȏn da se, nego mu popùstili žívci od rȃda, pa je dȑćo, rȗke mu dȑćale, znaš. Veliki Gaj [1]
  31. I tȗ je mnȍgo trȍška: častȋm, dȏđu rȍdbina, dȏđu komšȉje ko ȍće. Izbište [1]
  32. Tȉ si kléčio mlȍgo. Bašaid [1]


Sinonimi:

  1. tma [1]
  2. odjedared [1]


Izrazi:

  1. Dȉ sumlȍge bȁbice, déca su kȉlava ("kada se mnogi umešaju, posao se rđavo završi"). Vršac [1]
  2. ("malo je valjanih, poštenih, čestitih ljudi"). Novo Miloševo [1]
  3. kòja kokȏškamlȏgo kákoće, mȁlo jája nȍsi ("ko mnogo govori, malo radi"). Vršac [1]


Reference[uredi]

  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 1,20 1,21 1,22 1,23 1,24 1,25 1,26 1,27 1,28 1,29 1,30 1,31 1,32 1,33 1,34 1,35 1,36 1,37 1,38 1,39 1,40 1,41 1,42 1,43 1,44 1,45 1,46 Rečnik srpskih govora Vojvodine, izmenjeno i dopunjeno izdanje u 4 toma, priredili mr Dejan Miloradov, Katarina Sunajko, mr Ivana Ćelić i dr Dragoljub Petrović, Matica srpska, Novi Sad.
  2. 2,0 2,1 2,2 Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika. — LMS, 242, 1907, 42—67, str. 61. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Jovan Živojnović, Krašovani — beleške, narodni običaji i primeri jezika." je zadan više puta s različitim sadržajem
  3. 3,0 3,1 Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam. — SDZb, HV, 1994, 419 str, str. 370. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Prva knjiga: Uvod i fonetizam." je zadan više puta s različitim sadržajem
  4. 4,0 4,1 Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine. Beograd (SANU, Posebna izdanja, knjiga SLHHV, Odeljenje literature i jezika, knjiga 21), 1968, 248 str, str. 154. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Ivan Popović, Govor Gospođinaca u svetlosti bačkih govora kao celine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  5. 5,0 5,1 Miroslav Nikolić, Neke osobine srpskog govora u Čipu kod Budimpešte. — JF, H£IH, knj. HII, 1993, 137—153, str. 145.
  6. 6,0 6,1 6,2 6,3 Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine. — SDZb, HHVII, 1981, 107—306, str. 135. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "Nevenka Sekulić, Zbirka dijalekatskih tekstova iz Vojvodine." je zadan više puta s različitim sadržajem
  7. Pavle Ivić—Žarko Bošnjaković—Gordana Dragin, Banatski govori šumadijsko-vojvođanskog dijalekta. Druga knjiga: Morfologija, sintaksa, zaključci, tekstovi. — SDZb, HVIII, 1997, 586 str, str. 15, 43, 281, 284, 319, 425.
  8. Sofija Rakić-Miloradović, Izveštaj o dijalektološkom istr. živanju govora Batanje. — ESM, 3, 2001, 43—51, str. 46.
  9. Sofija Rakić-Miloradović, O govoru Deske. — ESM, 3, 2001, 52—67, str. 55, 58, 64.
  10. Marija Špis-Ćulum, Iz leksike Pomazi i Čobanca (kod Sentandreje), rukopis.
  11. Biljana Marić, Iz leksike Čeneja (rumunski Banat) (rukopis diplomskog rada).
  12. Radivoj Prokopljević, Čudesna moć sremske klepetuše. Ruma (Srpska knjiga), 2002, 150 str, str. 111.

Napomene[uredi]