žvakati
Izgled
Srpskohrvatski
[uredi]Izgovor
[uredi]- IPA: /ʒʋǎːkati/
- Hifenacija: žva‧ka‧ti
Glagol
[uredi]žvákati (ćirilica жва́кати) nesvrš.
Značenja:
- (značenje izvedeno preko sinonima) žvatati, gristi, glodati suž. [1]
- (značenje izvedeno preko sinonima) degustirati, fam. njupati fam., deč. ručkati deč., gustirati, žarg. hasati žarg., mezetiti suž., hraniti se, žvakati, klopati žarg., pog. kljukati se pog., kusati suž., šopati fam., častiti se fam., ručati, tamaniti fam., papati fam., obedovati [1]
- (značenje izvedeno preko sinonima) divaniti, mrmoriti, ćaskati, ćućoriti, drombuljati, fam. tralalakati fam., pričkati fam., benaviti, brusiti jezik, žarg. četovati žarg., čavrljati, razgovarati, zbor zboriti, čangrizati, govorkati, tandrkati, prežvakavati, žrvnjati, pričuckati fam., drobiti, parlati fam., zveketati, guditi, ćakulati reg, romoriti, žlabrati fam., glabati, domunđavati se, fig. vesti fig., bubati, čegrtati, buncati, naklapati, kokodakati, nar. kenjati nar., budalisati, drndati fam., lajati, baliti, prdlati nar., jesti govna nar., tralalakati, preklapati, govnogrizati nar., luparati, trućati, trubecati, kloparati, tlapiti, drobiti fam., balaviti, izr. pričati tralalajke arh. izr., verglati, ret. blablablakati ret., palamuditi nar., provaljivati(se) žarg., vesti, tandrkati fam., bubetati, reg. bestijati reg., bljuzgati, trabunjati fam., frfljati, gakati, cvrkutati, prtljati, arh. praznosloviti arh., brgljati reg., govoriti bez veze, lapandati reg., leventati, laprdati fam., lupetati, bubati, tamburati, brslati reg., žuboriti, slinaviti, mlatiti, trkeljati, žvakati, gluparati fam., tupiti, budaliti, ne znati se zaustaviti, dipliti, kuretati fam., burgijati, blebetati, torokati, lupati gluposti, trkljati, govoriti koješta, benaviti reg., landarati ret., alakati reg., izvaljivati(se) žarg., lelemuditi nar., brstiti, zjaliti, beštijati reg., čantrati fam., govoriti gluposti, kreketati, valatati reg., naklapati, brabonjati nar., buncati, sliniti, laminjati reg., klaparati, ne zaklapati (usta), bestinjati reg., prdeti nar., guslati, gnjaviti, bavrljati, trtljati, avetinjati reg., čapliskati reg., mlatiti praznu slamu izr., šupljirati, govoriti sve i svašta, klapusati, lopatati reg., blejati ret., valjati, drombuljati, lupati, benetati ret., baljezgati fam., mlatiti gloginje izr., srati nar., klepetati ret., nagvaždati reg., laparati, proseravati se nar., mleti, bulazniti fam. [1]
Sinonimi:
- žvatati, gristi, glodati suž. [1]
- degustirati, fam. njupati fam., deč. ručkati deč., gustirati, žarg. hasati žarg., mezetiti suž., hraniti se, žvakati, klopati žarg., pog. kljukati se pog., kusati suž., šopati fam., častiti se fam., ručati, tamaniti fam., papati fam., obedovati [1]
- divaniti, mrmoriti, ćaskati, ćućoriti, drombuljati, fam. tralalakati fam., pričkati fam., benaviti, brusiti jezik, žarg. četovati žarg., čavrljati, razgovarati, zbor zboriti, čangrizati, govorkati, tandrkati, prežvakavati, žrvnjati, pričuckati fam., drobiti, parlati fam., zveketati, guditi, ćakulati reg, romoriti, žlabrati fam., glabati, domunđavati se, fig. vesti fig., bubati, čegrtati, buncati, naklapati, kokodakati, nar. kenjati nar., budalisati, drndati fam., lajati, baliti, prdlati nar., jesti govna nar., tralalakati, preklapati, govnogrizati nar., luparati, trućati, trubecati, kloparati, tlapiti, drobiti fam., balaviti, izr. pričati tralalajke arh. izr., verglati, ret. blablablakati ret., palamuditi nar., provaljivati(se) žarg., vesti, tandrkati fam., bubetati, reg. bestijati reg., bljuzgati, trabunjati fam., frfljati, gakati, cvrkutati, prtljati, arh. praznosloviti arh., brgljati reg., govoriti bez veze, lapandati reg., leventati, laprdati fam., lupetati, bubati, tamburati, brslati reg., žuboriti, slinaviti, mlatiti, trkeljati, žvakati, gluparati fam., tupiti, budaliti, ne znati se zaustaviti, dipliti, kuretati fam., burgijati, blebetati, torokati, lupati gluposti, trkljati, govoriti koješta, benaviti reg., landarati ret., alakati reg., izvaljivati(se) žarg., lelemuditi nar., brstiti, zjaliti, beštijati reg., čantrati fam., govoriti gluposti, kreketati, valatati reg., naklapati, brabonjati nar., buncati, sliniti, laminjati reg., klaparati, ne zaklapati (usta), bestinjati reg., prdeti nar., guslati, gnjaviti, bavrljati, trtljati, avetinjati reg., čapliskati reg., mlatiti praznu slamu izr., šupljirati, govoriti sve i svašta, klapusati, lopatati reg., blejati ret., valjati, drombuljati, lupati, benetati ret., baljezgati fam., mlatiti gloginje izr., srati nar., klepetati ret., nagvaždati reg., laparati, proseravati se nar., mleti, bulazniti fam. [1]
Konjugacija
[uredi] Konjugacija glagola žvakati
Infinitiv: žvakati | Glagolski prilog sadašnji: žváčūći | Glagolski prilog prošli: - | Glagolska imenica: -kānje | ||||
Broj | Jednina | Množina | |||||
Osoba | 1. | 2. | 3. | 1. | 2. | 3. | |
Glagolski oblici | ja |
ti |
on / ona / ono |
mi |
vi |
oni / one / ona | |
Prezent |
žvačem | žvačeš | žvače | žvačemo | žvačete | žvaču | |
Budućnost |
Futur I. |
žvakat ću1 žvakaću |
žvakat ćeš1 žvakaćeš |
žvakat će1 žvakaće |
žvakat ćemo1 žvakaćemo |
žvakat ćete1 žvakaćete |
žvakat će1 žvakaće |
Futur II. |
budem žvakao2 | budeš žvakao2 | bude žvakao2 | budemo žvakali2 | budete žvakali2 | budu žvakali2 | |
Prošlost |
Perfekt |
žvakao2 sam | žvakao2 si | žvakao2 je | žvakali2 smo | žvakali2 ste | žvakali2 su |
Pluskvamperfekt |
bio sam žvakao2 | bio si žvakao2 | bio je žvakao2 | bili smo žvakali2 | bili ste žvakali2 | bili su žvakali2 | |
Imperfekt |
žvakah | žvakaše | žvakaše | žvakasmo | žvakaste | žvakahu | |
Kondicional I. |
žvakao2 bih | žvakao2 bi | žvakao2 bi | žvakali2 bismo | žvakali2 biste | žvakali2 bi | |
Kondicional II. |
bio bih žvakao2 | bio bi žvakao2 | bio bi žvakao2 | bili bismo žvakali2 | bili biste žvakali2 | bili bi žvakali2 | |
Imperativ |
- | žvači | - | žvačimo | žvačite | - | |
Glagolski pridjev radni |
žvakao m. / žvakala f. / žvakalo n | žvakali m. / žvakale f. / žvakala n | |||||
Glagolski pridjev trpni |
žvakan m. / žvakana f. / žvakano n | žvakani m. / žvakane f. / žvakana n | |||||
1 Standardni hrvatski zapis; ostali veži klitiku na infinitivnu osnovu. 2 Za muški rod; u slučaju vršitelja radnje ženskog ili srednjeg roda koristi se ženski odnosno srednji rod glagolskog pridjeva radnog i pomoćnog glagola. |
Reference
[uredi]- „žvakati” u Hrvatskom jezičnom portalu